Udri "bitku" na veselje

Dragi Blože,

Veceras malo zadjoh po Mostaru. Izasao sa „mostarskom“ rajom, nismo odavno. Nismo u punom broju, ali opet bitak je bio prisutan. Odemo na dva, tri mjesta, tek toliko da popijemo picence. Muzika u Mosatru svugdje ista, do 22h svira strana, r'n'b, a poslije 22h pocnu Expresno i Dal Ona zna. I to bas u svakom (makar u onima u koje ja zalazim). Poslije se uputismo u Pecinu.

Da, da, svi ste culi za Pecinu. Otvorena je, ja mislim, vec dvije godine, mogli ste vidjeti dosta reportaza iz Mostara kao top-hit-extra-ultra mjesto za izaci.

Pecina ko obicna veeelika pecina, kojih 100-tinjak kvadrata plus 30-tak kvadrata „na spratu“. Jako dobro iskoristeno mjesto, blizu Starog mosta, ozvucenje super, muzika strana komercijala, house-ica, dance, rave, uglavnom strana muzika. Ima dva bara, mjesta za sjedenje i podijum za plesanje. Jako ugodno mjesto za otici poslije ponoci, kad se ostali kafici pocnu prazniti, i policija obiljzi kraj veceri svojim dolazenjem.Tad se pecina pocinje puniti.

Tako je i bilo veceras. Mi naletismo oko 12h, i vec je bilo dosta raje. Malo je problem sa ventilacijom, koje nema, pa vam nakon danasnjeg vjetra u Mostaru, fino dodje kao osvjezenje (ugrijete se) da bi se kasnije poceli i znojiti.

No to nije tema ovog posta. Tema ovog posta su „bitke“ na takvim mjestima.

Dakle, stojimo mi tako tu, fina muzika, djuskamo, zabavljamo se, do nas neki momci. Udje neki tip (ma znam ga, buraz jednog mog prijatelja, koji je malo problem, helem nejse). Nisam ni skontao sta je dovelo do gurkanja, samo znam da me je drug povukao u stranu. Pocelo je ono nadmurivanje i gurkanje izmedju njega (prijateljevog buraza i jednog od momaka koji su bili tu).

Sta's ti, sta's ti, nemoj da te puknem, nemoj da ja tebe, 'nako, 'vako, drz ne daj. Umjesa se security, i kao razdvojise se. I tako jedno tri-cetiri puta. I poceh nesto razmisljat. Haj da je neki folk klub, pa ono muzika, pice pa te malo ponese, i bitka. Al, jebote, klub, strana muzika, ma sta srana, techno, gdje ocekujes da se raja drogiraju i plesu u svom nekom zanosu, i da ih boli briga za druge, on dodje tu, i onda pocne se nesto gurkat i nadmurivat.

I gledam one cure oko njega, gleda ga ko da je svetac, a ko da gledam zbog nje je i sve pocelo. Pristojno obucena u donji ves, plese i uvija se oko njega, i kao nije joj jasno sto je bitka. Ko ona sad glavna, fina i zbunjena.

U zemlji kojoj zivimo, tradicionalna i konzervatinva koliko god da je, zar je problem momku da pridje curi? I zar je problem curi reci: „Izvini, zauzeta sam, nisam zainteresovana ...“

A ne, odbijanje u smislu: „Okani me se, ili smijeh (jer je momak prisao curi, gdje ces to). Ili druga situacija, pocnu nesto ko s tobom pricat, a njen „svodnik“ te gleda, pa dodje tebi nesto pametovat i gurat te, a ti ni kriv ni duzan, uvucen si u belaj.

Cure, cast izuzecima, ali sam malo razocaran pristupom vasim. Cujem od svojih kolegica kako momci vise ne prilaze, a kad pridju, u vecini slucajeva momka izblamirate, da covjek izgubi samopouzdanje ... helem nejse, odlutah od teme.

I tako moja raja, napravismo parodiju o svadje koja nastade na plesnom podijumu, pa smo zamisljali da smo ko u Run DMC spotu, gdje se okrsaji rjesavaju kroz plesne korake. Hehehe, joj sto bi to bilo super da se svi sukobi tako rjesavaju.

Ok, dosta dosadjivanja. Odoh spavat.